Kako se rešiti vrtoglavice?

Kako se rešiti vrtoglavice?

Autor: | 06/10/2013

0


Uzroci ovog neprijatnog stanja mogu biti različiti - nedostatak gvožđa, problemi sa centrom za ravnotežu, krvnim pritiskom, migrenom, kičmom...

Vrtoglavica ili na latinskom vertigo, karakterističan je osećaj "okretanja okoline" i u ljudima budi osećaj propadanja, nestabilnosti, tonjenja i poremećene ravnoteže. Osim niskog krvnog pritiska ili prolaznih vrtoglavica koje nastaju pri naglom ustajanju, razlog za osećaj vrtoglavice može biti i anemija, odnosno manjak gvžđa, poremećaji na krvnim sudovima, kao kod spondiloze, potom stanja vezanih za centar za ravnotežu, upala nerava ili prehlade koja je zahvatila uvo. Sve to zavisi od propratnih simptoma, da li se pri vrtoglavici javlja mučnina, povraćanje, nesvestica, i slično. Obično doktori neurolozi procenjuju o kojoj vrsti vrtoglavice je reč. Vrtoglavice koje su često praćene osećajem umora, nesvesticom i opštom malaksalošću nastaju kada je primetan manjak gvožđa.
U najčešćem broju slučajeva, vrtoglavice nastaju kao posledica oboljenja čula za ravnotežu, koje se nalazi u unutrašnjem uhu. One mogu biti posledica bolesti koje zahvataju centralni nervni sistem. Ove vrtoglavice se nazivaju centralne vrtoglavice, a najčešće su migrenozne vrtoglavice. Usled pada krvnog pritiska takođe se mogu javiti vrtoglavice. Pojačana nervna napetost, poznata i kao aksioznost, može se manifestovati vrtoglavicama. U čak trideset odsto slučajeva vrtoglavica je vezana za cervikalni sindrom, za koji su karakteristični i bolovi u vratu, smanjena pokretljivost glave, vizuelne i auditivne smetnje, potiljačne glavobolje i zujanje u ušima.
Unutar kičmenih pršljenova prolaze male arterije koje idu do dela mozga u kome su smešteni centri za ravnotežu. Kod osoba sa cervikalnim sindromom,
te arterije su sužene i zbog toga dolazi do slabe prokrvljenosti delova mozga sa kojima su povezane, pa samim tim i do otkazivanja centra za ravnotežu.
Kod ovakvih vrtoglavica ne može mnogo da se učini tokom akutne faze koja, na sreću, traje samo nekoliko sekundi. Tada je najbolje sesti i sačekati da tegobe spontano prođu, a pri tome je bitno da se ne pomera glava. Posle toga bitno je opustiti mišiće pomoću toplih obloga, za to je dovoljno vezati šal oko vrata. Bitno je konsultovati se sa fizioterapeutom koji će predložiti trajnije rešenje za sprečavanje ponavljanja neprijatnih epizoda. Takođe je važno raditi vežbe za opuštanje mišića, masaže, elektrostimulacije.
Ponekad vrtoglavice nastaju kada između kičmenih pršljenova dolazi do stvaranja malih koštanih izraštaja koji potiskuju krvne sudove, zbog čega slabi dotok krvi u mozak. Vrtoglavica može da se javi kao posledica pritiska na vegetativni deo nervnog sistema u blizini vratnog dela kičme.
Ponekad dolazi do minimalnog pomeranja pršljenova u kojima se nalaze strukture zadužene za obaveštavanje mozga o položaju tela. Kada se pršljenovi pomere, mozak dobija informaciju da se telo kreće, iako zapravo miruje. Ovakve vrtoglavice provocirane su naglim pokretima vrata, dugo traju i mogu biti praćene znojenjem, bledilom, osećajem mučnine, pa i ubrzanim srčanim ritmom.
Kada se jave vrtoglavice koje traju od dva do pet dana, uz mučninu i povraćanje, obično se radi o upali nerva. Kao uzrok najčešće se pominje vestibularni neuritis, upala nerva koji vodi od uha do mozga. Neuritis mogu da izazovu virusne infekcije ili loša prokrvljenost nerava, ali ponekad je povezan i sa trovanjima hranom, naročito leti. Kao lekovi za upalu nerva koriste se medikamenti protiv zapaljenskih procesa, trobolitici ili diuretici koji poboljšavaju prokrvljenost nerava. Postoje i vrtoglavice koje traju od petnaestak minuta do dva sata, a prati ih oslabljen sluh, pištanje, zviždanje i zujanje u ušima. Uzrok za ove vrtoglavice je „Menijerova bolest“, koja nastaje kao posledica povećanog pritiska tečnosti u lavirintu u uhu. Lek za ovo stanje može biti višemesečno uzimanje osmotskih diuretika koji snižavaju pritisak. Može da pomogne i dijeta koja predviđa smanjeno unošenje natrijuma.
Kada se kao sipmtomi jave pištanje u ušima, znojenje, bledilo, tahikardija i osećaj vrućine, za snažnu vrtoglavicu koja obično kratko traje krivo je uho. Naime, reč je o kupololitijazi, dobroćudnoj pozicionoj vrtoglavici prouzrokovanoj taloženjem sićušnih kamenčića, takozvanih otolita, u delu unutrašnjeg uva, zaduženom za ravnotežu. Reč je o kristalima kalcijum-karbonata koji, koji kada se pomere, izazivaju gubitak ravnoteže. Lek za to su specifični pokreti koje će primeniti ušni lekar, kako bi se „kamenčići“ vratili na svoje mesto.
Vrtoglavice zbog vrućine
Karakteristične su i vrtoglavice zbog vrućine. Naime, u letnjem periodu one se najčešće javljaju kao posledica pada pritiska usled visokih temperatura. Reč je o prolaznoj vrtoglavic koja se tokom proleća i leta najčešće javlja kao posledica kolebanja atmosferskih prilika. Organizmu je potrebno vreme da se prilagodi na nagle promene vremena, pa i kod potpuno zdravih osoba mogu da se jave kratkotrajni problemi kao što su malaksalost, vrtoglavice i da im se zamagli pred očima. Ove tegobe su izraženije kod osoba s niskim krvnim pritiskom. Njima naročito ne prijaju letnje sparine, kada je uz visoku temperaturu povećana i vlažnost vazduha. Telo se tada pojačano znoji, a krvni sudovi šire, što kod ovih osoba dodatno snižava pritisak i može da dovede do vrtoglavica, pa čak i do nesvestica.U toj situaciji, upozoravaju lekari, ne savetuje se veštačko podizanje pritiska kafom. Da bi se prevazišla slabost, treba jesti slane krekere i peciva i piti dosta mineralne vode. Takođe, osobe koje imaju hipotenziju treba da izbegavaju duži boravak u zatvorenim i zagušljivim prostorijama, jer nedostatak kiseonika može da dovede do pada pritiska.

Lek za ošamućenost

Pijte čaj od đumbira jer ćete tako ublažiti mučninu i ošamućenost i više vas neće oblivati hladan znoj. Ovaj čaj nema neželjena dejstva. Držite hladne obloge na čelu, mirujte i lezite kad god vam se zavrti u glavi. Izbegavajte kafu, alkohol i cigarete, pržena i masna jela. Jedite namirnice koje se lako vare, sa što manje soli. Međutim, ako imate nizak pritisak, povećajte unos soli uvek kad osetite malaksalost.

Komentari (0)

Loading
Tamara Roksandić hellomagazin
Tagovi:

Pročitajte još